Kompostiranje

 Informativni letak o kompostiranju možete preuzeti klikom na:  Kompostiranje

 compostingweq

Organski otpad (biootpad) je kuhinjski otpad (ostaci od pripreme hrane) i vrtni ili zeleni otpad. Čini gotovo trećinu kućnog otpada i vrijedna je sirovina za proizvodnju kvalitetnog biokomposta.

Najbolje je da se biootpad biološki obrađuje na mjestu nastanka, a jedan od načina obrade je kompostiranje.

compost-big-four

Kompostiranje znači aerobnu razgradnju biootpada pri čemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kompost.

Kompost: hrani biljke, osigurava prozračnost tla, zadržava vodu, pogoduje rastu korjenitog bilja i treba ga primjeniti gdje god je to moguće: voćnjaci, povrtnjaci, rasadnici, parkovi, zelene površine, poljoprvredna, stočarska i šumarska gospodarstva, prehrambena industrija, ugostiteljsotvo, tržnice, groblja, škole, dječji vrtići, stambeni i drugi objekti.

Kompostirati se može u vlastitom vrtu ili dvorištu (samostalno), na pogodnim lokacijama u naseljima (zajedničko kompostiranje) i na velikim kompostanama (centralno kompostiranje) uz prethodno odvojeno prikupljanje biootpada u posebne spremnike i odvoz na lokaciju kompostane.

Kompostište treba biti smješteno u dijelu vrta koji se nalazi u polusjeni (ispod nekog drveta pri čemu će krošnja štititi kompost od prevelikog isušivanja u vrijeme vrućina, i prevelikog vlaženja u kišnom razdoblju.

Ako se nema takvog mjesta u vrtu može se kompostna hrpa prekriti tkaninom koja je propusna za zrak a nepropusna za vodu.

Na mjestu odabranom za kompostište ne smije se skupljati voda, treba biti nagnuti teren.

Kompostiranjem se uspostavlja kružni tok tvari u prirodi i poboljšava plodnost zemlje.

Kompostiranjem se smanjuje količina kućnog otpada za 30%

Uporabom komposta zemlja se obogaćuje hranjivim sastojcima koji su potrebni za rast i razvoj biljaka, smanjuje se upotraba umjetnih gnojiva.

Kompostiranje je prirodan proces proizvodnje humusa od organskog otpada nastalog u kuhinji i dvorištu.

Uvjeti provedbe kompostiranja:

  • Različiti, biološki lako razgradiv otpad
  • Stalna vlažnost
  • Prevelika količina vlage onemogućuje prozračnost, ugibaju aerobni mikroorganizmi, dolazi do zastoja procesa, brzo se razvijaju anaerobni mikroorganizmi, pojava neugodnog mirisa.
  • Dovoljna količina zraka jer s nedovoljno zraka dolazi do stvaranja neugodnog mirisa. Prevrtanjem i miješanjem kompostne hrpe postiže se prozračivanje, kao i dodavanjem strukturnog materijala-najbolje usitnjene grančice.
  • Temperatura: pogodna temperatura okoliša je 20 – 25 °C. Zimske temperature ne pogoduju biološkim procesima, a ljetne mogu isušiti materijal.

 

Što se može kompostirati?

Sav biljni otpad iz kuhinje, vrta, voćnjaka i travnjaka.

Kuhinjski otpad: ostaci i kora voća i povrća, ljuske jaja, talog kave i čaja, ostaci kruha, peciva, listovi salate, kelja, blitve i sl.

Vrtni ili zeleni otpad: otkos trave i živice, lišće, granje, uvelo cvijeće, otpalo voće, zemlja iz lončanica za cvijeće, ostaci voća i povrća, korov, kora.

Ostali biootpad: kora drveta, kosa, dlaka, slama, piljevina, iverje, papirne maramice, borove iglice, manje količine papira u koje su bili zamotani kuhinjski otpaci.

Ostaci hrane se ne preporučuju radi privlačenja glodavaca i drugih životinja.

Što se ne može kompostirati:

  • tekući ostaci hrane
  • meso, riba, koža, kosti
  • mliječni proizvodi, ulja i masti
  • pepeo, ambalaža, guma, opasni otpad
  • obojeni i lakirani drveni otpad
  • papirnati istakleni otpad
  • odjeća, cigarete

Kako kompostirati?

  • usitniti na dužinu palca
  • pomiješat meki, mokri kuhinjski otpad sa suhim, drvenastim otpadom iz vrta,
  • travom, lišćem. (miješati u omjeru: 50% vlažne materije i 50% suhe materije)
  • održavati vlažnim
  • zaštititi od sunca i oborina
  • povremeno okretati da se osigura dotok zraka

 Održavanje vlažnosti:

Bez obzira na doba godine kompostna hrpa mora biti optimalne vlažnosti i dobro prozračena.

To ćemo provjeriti ako materijal stisnemo u šaci, s time da iz stisnute šake ne smije curiti voda, a kad otpusti stisak materijal treba zadržati oblik zadobiven stiskom i ne smije se rasipati.

 p16

 

Meki, vlažni i tvrdi, drvenasti dijelovi uvijek se miješaju u približno jednakom omjeru.

Usitnjeno drvo osigurava kompostnoj hrpi neophodnu prozračnost i rastresitost, a meki biljni otpad hranu za organizme. Po potrebi postupno dodavati vodu. Dobro složena kompostna hrpa optimalne vlažnosti vrlo će se brzo «zagrijati» na 50-68ºC, što ubrzava razgradnju, a istovremeno se postiže higijenizacija komposta (ugibaju uzročnici bolesti, nametnici i sjeme korova).

 Odabir mjesta za kompostiranje:

Napraviti komposter od drveta, cigle ili žice proizvoljnog, željenog oblika

Prilikom izrade voditi računa da stranice kompostera imaju šupljine radi prozračnosti

composting-bins

Poželjno je da komposter bude postavljen na zemlji i pokriven poklopcem napravljenim od dasaka, platna, kartona i sl. kako bi ga zaštitili od vremenskih utjecaja.

Na dno kompostera staviti sloj suhih tvari – sijeno, slamu, granje, suho lišće, itd. debljine 10 – 20 cm.

 composting1

 Kada je komposter pun potrebno je:

  • izvaditi sadržaj kompostera, promiješati, formirati hrpu i pokriti je
  • nakon tri tjedna hrpu ponovo promiješati i ponoviti taj postupak nekoliko puta
  • češće miješanje kompostnog materijala znači kraće vrijeme do dobivanja gotovog
  • humusa
  • prilikom miješanja provjeravati vlažnost komposta i prema potrebi poduzeti odgovarajuće mjere

 

Kad je kompost spreman za uporabu?

  • kompost je zreo nakon 6 – 10 mjeseci
  • gotov kompost prosijati i sitni dio koristiti kod uzgoja različitih biljaka – voća, povrća, cvijeća
  • ostatak krupnog materijala vratit u komposter
  • zreli kompost ima miris kao šumski humus

 

U procesu kompostiranja sudjeluju:

  • organizmi veličine 2-20 mm

usitnjavaju materijal i time se povećava rahlost i volumen

  • organizmi veličine 0,2-2 mm

sudjeluju u razgradnji biootpada

  • mikroorganizmi

razgrađuju biootpad

 

Što se događa unutar kompostne hrpe?

Već za dva dana temperatura se podigne na 45-50 °C, a u narednih 5-10 dana dostiže vrhunac od 60-65 °C, te dovodi do uništavanja patogenih organizama i sjemena većine korova.

Kasnije temperatura pada, jer bakterije razgrade sve razgradljive tvari. Pojavljuju se drugi mikroorganizmi čijim djelovanjem započinje razgradnja celuloznih i drvenastih materijala.

Nakon dva mjeseca počinje preobrazba preostalih tvari u stabilne i složene humusne spojeve.

U tome sudjeluju razni sitni organizmi (stonoge, mravi, nematode, grinje, pauci i kišne gliste).

Ovaj proces traje nekoliko mjeseci, a nakon toga kompost poprima tamnosmeđu boju.

Kišnih glista i drugih organizama sve je manje i pojavljuje se karakterističan miris “šumske zemlje”.

 

FAZE KOMPOSTIRANJA

  • RAZGRADNJA – mješavina materijala uz dovoljno vlage i kisika predstavlja idealan medij za bakterije i kvasce koji svojim metabolizmom razgranuju organske tvari pri čemu nastaje toplina koja se može uočiti mjerenjem. Ovo povišenje temperature ne mogu preživjeti sjemenke korova i razni patogeni mikroorganizmi
  • PRERADA – nakon prvog razdoblja vrlo visokih temperatura pojavljuju se i prve gljivice. Tijekom tog razdoblja broj mikroorganizama jako brzo raste. Za njihov razvoj je potrebna voda i kisik i zato je važno prebacivati hrpu i provjeravati vlagu. Temperatura lagano opada približavajući se vrijednosti temperature okoline.
  • IZGRADNJA – prvo se pojavljuju protozoe koje se hrane bakterijama i gljivicama, a nakon njih i prvi višestanični organizmi kao što su stonoge, gliste, skočibube i druge koje usitnjavaju i miješaju materijal. U ovoj fazi se u početku oblikuje svježi kompost, a kasnije kompostne gliste oblikuju tzv. kompostne grudice koje čine osnovu za stvaranje zdravog komposta. Na kraju ove faze dobijemo svježi kompost spreman za prihranu.

 

Temperatura komposta

Tijekom faze razgradnje temperatura u središtu komposta može doseći i više od 60ºC, što pogoduje uništenju uzročnika biljnih bolesti i sjemenki korova.

U vanjskim područjima komposta temperatura je samo nešto viša od temperature okoline. Najviše vrijednosti temperature postižu se, ovisno o vanjskim uvjetima, nakon 3-5 dana razdoblja raspadanja. Obično se sloj zrelog komposta debljine 10 cm poslaže na svježe naneseni kompost, kako bi se sav svježi materijal zagrijao. Za vrijeme ove faze razgradnje, proces preobrazbe uglavnom uzrokuju bakterije, aktinomicete i gljivice. Ukoliko se temperatura u fazi transformacije spusti, pojavljuju se druge vrste bakterija i gljivica koje uzrokuju daljnju preobrazbu otpada. Na taj će način kompost biti oslobođen sjemenki korova i dijelova biljaka koje bi mogle potjerati izdanke. Higijenizacija kompostne mase postiže se temperaturom, a svakim miješanjem komposta postiže se ponovni porast temperature. U vrijeme faze raspadanja (uz temperaturu od najmanje 60ºC) kompostnu gomilu potrebno ja barem u tri navrata promiješati, kako bi temperaturnom higijenizacijom bio obuhvaćen kompletan materijal koji se kompostira.

 

Par pravila za kraj!

  • Materijal za kompostiranje nikad ne stavljamo u rupu u tlu jer će zbog nedostatka kisika doći do truljenja i neugodnog mirisa.
  • Kompostna hrpa mora biti u izravnom dodiru s tlom kako bi mikroorganizmi iz tla imali nesmetan pristup kompostištu. Na taj način osiguravamo također otjecanje suvišne vode i prozračnost hrpe.
  • Najprije položimo sloj (cca 20 cm) krupnijeg materijala, npr. granja i grančica, pruća, iverja i zatim nastavimo s odlaganjem pripremljenog biootpada.
  • Pokošenu travu na hrpu stavljamo u vrlo tankom sloju zbog opasnosti od trulenja. Prethodno je ostavimo da se prosuši.
  • Organski otpad usitnimo i miješamo, a svaki odloženi sloj možemo posuti vrtnom zemljom ili gotovim kompostom. To će pospješiti procese razgradnje kompostnog materijala.
  • Mikroorganizmima je potrebna vlaga. Kompost održavamo umjereno vlažnim. Previše vlage je štetno. Kompostnu hrpu pokrijemo radi zagrijavanja i gubitaka vlage ili pak pretjeranog vlaženja u zimskom razdoblju.
  • Kompostnu hrpu povremeno rastresemo ili preokrenemo